Wednesday, October 22, 2008

Kura Reo

Kia Ora ano Everybody,



On the 28th of September we headed to Rotorua to participate in the Kura Reo that was held at the Waiariki polytech marae, Ihenga. This wananga was one week long, one week full of learning from 8am right up until 5pm which was for me a very very long Day.

We learnt from the best for example Te Waihoroi Shortland, Scotty Morrison, and then Kuia from different areas like Materoa Haenga of Ngati Porou and Hiria Tomoana of Tuhoe.


I tell ya what they were awesome the hole lot of the kaiako i have not heard Reo being spoken like that for a very long time. We had two classes a day, for three days our last day was the last class for the week after our last class we had a whakamatautau for one of our classes which was also a lead up to our Hakari, our feast to end the wananga on a good note. And it was we had a lovely kai with seafood and everything it was mean Maori mean.


The last night they had organised a social for all of those that attended and whanau so we all went and had a good night out. And slept all the way home.


It was a cool az week but i was just a little bit home sick the whole time we were there. But in saying that i went i did my mahi i learnt some new things then i came home to the ones i missed and i am now hoha with again.Just wanna say a big thank you to all those kaiako that i think picked my Reo up just that little bit more and then to our teachers that made the whole trip possible for us all.

Nga Mihi.

Kura Reo ki Rotorua Akonga

No nga ra rua tekau ma waru o Mahuru ka haere katoa atu te akomanga o te Kete Papaho Maori o te whare takiura o Manukau ki Rotorua kia wanangahia ai to tatou Reo Rangatira, a, te reo o nga tipuna. No to matou taenga atu ki reira murua katoa te Marae o Ihenga I te Iwi hiakai ki te Reo Maori me nga tikanga hoki kei a ia. Ko te roanga o te kura nei e rima nga ra. E rima nga ra noho Marae, e rima nga ra e ako, e wananga ana, e rima hoki nga ra ka noho mokemoke matou mo te whanau kei Tamaki Makaurau e noho tonu ana. Ko te mahi tuatahi I reira he whakawehewehe I nga Iwi kia noho roopu mai matou. E whitu nga roopu. Ko te roopu matau ana ki te reo ka noho I raro I te maru o te nama tuawhitu, whai muri mai I a ia ko tahi, ka rua, ka toru, a, ka pera rawa te whakaritenga o nga roopu.
Na tooku taenga tomuri atu ki te wananga nei ka piri atu au ki te roopu o waenga, a, ki te roopu tuatoru. I riro I a matou I nga pukapuka mahi, a, kei enei pukapuka nga whakahaerenga mo nga akomanga o te wiki, a, nga whakaritenga mo nga mahi whakapaipai, Karakia hoki.
Na ka timata nga mahi I te Ata o te Rahina. Ia ata, ia ata he roopu rereke e whakahaerehia ana I nga Karakia. Ka oho mai te katoa I te 6.30am, Karakia ai I te 6.45am. Ka Aue katoa mai nga Rangatahi I tae atu ki te hui nei mote moatatanga o enei whakahaerenga. Heoi, ka parakuihi I te 7.00am, katahi ka timata nga akoranga I te 8.00am. Me te hiamoe tonu o etahi!!!
Ko te akomanga tuatahi o taku roopu, te roopu tuatoru kei a Materoa Haenga, a, he Kuia tenei no te Tairawhiti, ko ana mahi he Kiiwaha. Te maha hoki o nga kiiwaha e mau nei kit e mataapuna o te Kuia nei, engari te ataahua hoki. Ko tetahi kiiwaha I uu pai ki tooku hinengaro e penei ana; ki mahurangi, a, koinei te whakamarama kei nga kaoua rano to hinengaro (Away with the fairies). Te ataahua hoki o te whakahua I taua momo korero.
Whai muri mai I te kai o te ra nui ka hunuku matou ki te Kuia ra o Tuhoe, a, kia Hiria Tomoana, me ona mahi Aroaa. Ko enei mahi e kimi kia rua nga huarahi e rereke ana te whakatakoto me nga kupu hoki, engari e rite tonu ana te whakamarama. Te maha hoki o nga kupu hou I puta I tenei o nga akomanga.
Pera tonu nga whakahaerenga I tenei ata Raatu. Engari he rereke ano nga akomanga. I tenei ata kua noho tahi taku roopu kit a Chris raua ko Tina Winitana taha, a, me te ako hoki I etahi whakatauki tawhito, a, ki nga kupu whakarite tawhito. Rawe nga mahi o te tokorua nei. Kaore raua I whakaae kia tuhituhia nga mahi nei kit e pepa, me tuhi ketia kit e hinengaro, kia kore te pepa e matatau, engari kia matatau ai ko koe. “Tiponahia te kepa a Ngahue.” E kore tetahi e whakaaro ake he momo kanga pea tenei, a, ko tana whakamarama, he mate kei te haere.
Whai muri mai I te kai o te ra nui ka tahuri to matou aro ki mahi a Wayne Ngata. AUE, AUE AUE!!! I noho kuare noa iho ahau ki enei mahi, a, te whakamaori I nga korero a Shakespear. Anini haere ana taku matenga, kua tata pahu mai tooku roro. Rawe, rawe rawa atu nga mahi a Wayne, ahakoa te uaua I timata taku paku marama I nga korero o te rangatira reo pakeha nei a Shakespear.
Kua tae ki te ra tuatoru, Raapa. Kua pera tonu moata o ta matou ohonga, ahakoa kua pikarukaru katoa matou. I te ata nei kua piri matou ki ta Leon Blake taha, me tana rangatahi tonu. Engari te ataahua o tona reo. Ko ta Leon e whakaako ana ko nga ahuatanga o te reo, a, me kii me pehea te whakatakoto tika I nga rerenga korero, me te tika hokii mo tenei akomanga n ate mea kei konei te te hapa o te reo. Kua mikirapu katoa to tatou reo na to matou kuare ki te mohio me pehea te whakatakoto. Ko tana me pehea te whakamahi o te ‘I’ me te ‘ki’ – he pu tumua enei. Kit e he te whakamahi nga I enei kupu kua hapa, kua he ranei to reo. Ka timata hoki I te whakamahi I nga kupu hangu, na te he rawa o ta matou mahinga I enei momo kupu.
Ka huri atu matou ki te akomanga a Rahera Shortland me te whakamaori korero. Me taku whakaaro maamaa noa iho enei mahi, na taku kore mohio me ataahua mai te reo pakeha hoki. Ko ta nga kaiako o te kura nei, kia matatau tatou ki nga reo e rua me nga tikanga hoki kei a raua tahi. Koira ke te uauatanga o te akomanga nei. Kuare katoa ahau ki taua reo.
I te ata o te Rapare kua koakoa katoa nga tauira, kua oho moata katoa nga tauira n ate mea a te po nei matou ka puta kit e whakangahau!!! Heoi me aro ki nga mahi o t era nei, a, ki nga mahi a te Waihoroi Shortland. Ia ra, ia ra ka whakakotahi mai nga tauira kit e whakawhiti korero mo nga mahi o t era. Noreira taku mataku kit a te Waihoroi akomanga, engari no taku taenga atu, ngawari katoa te ahua o te Matua nei. Ko ana mahi he mahi whakarongo. Whakarongo ki te reo o Iwi kee me kii. Whakarongo ki te reo a nga kaumatua me te rereketanga o te reo o naianei. Kua Wow atu te nuinga o te roopu nei ki enei mahi.
Koira taku karaehe mutunga mo te wiki nei. He wiki whakakii kete matauranga, he wiki ahua roa, engari I te mutunga he wiki ataahua, a, rawe rawa atu. Tenei nga mihi ki era I whakariterite, I whakahaerehia I nga mahi o te Kura Reo nei, a, kit e kaiako hoki o te kete papaho mo tana tuku I a matou kia tae atu.
Nga mihi ki nga poutoko manawa e ngana ana ki te whakaora mai ano I to matou reo, a, te reo o nga tipuna.

Kahiwa Moeau.